Vitamin A za fetalni razvoj

BY MARY ENIG, dr. sc.

Pravi vitamin A pojavljuje se samo u namirnicama životinjskog porijekla. U primitivnim društvima trudnice su konzumirale posebne namirnice bogate vitaminom A kao što je jetra, proljetni maslac i riblja jaja, svjesno nastojeći da im djeca budu zdrava i pravilno razvijena. Suvremena istraživanja u potpunosti potvrđuju ove tradicije.

U nedavno objavljenom dokumentu¹ autorice Maija H. Zile iz odjela za prehrambene znanosti I ljudsku prehranu Državnog sveučilišta u Michiganu, navode se pojedinosti o ulozi vitamina A u fetalnom razvoju. U svom radu sa ptičjim I mišjim zamecima, ona i drugi istraživači ustanovili su da potrebe za vitaminom A počinju u vrijeme nastanka primitivnog srca i cirkulacije te razvoja malog mozga, što je zapravo razdoblje koje odgovara drugom i trećem tjednu kod ljudi. Bez vitamina A zametak je podliježe teškim abnormalnostima srca i biva pobačen.

Razvoj pojedinih organskih sustava odvija se unutar specifičnog vremenskog okvira. Vitamin A regulira diferencijaciju primitivnih stanica u stanice karakteristične za pojedini sustav organa, u stvari signalizirajući genima njihove zapovijedi za marširanje kako bi “znale” gdje da se smjeste I koja tkiva da postanu. Ako u bilo kojem od tih vremenskih okvira nedostaje vitamina A, organi će se razvijati abnormalno ili se uopće neće razviti.

Glavna tkiva koja trpe zbog nedostatka vitamina A uključuju srce, središnji živčani sustav, krvotok, urogenitalni i dišni sustav te razvoj lubanje, kostura i udova. Nedostatak vitamina A u vremenu kada se bilo koji od ovih sustava počinje specijalizirati može za posljedicu imati abnormalnosti i defekte.

Prema gospođi Zile, čak i djelomični nedostatak vitamina A pogađa tijekom razvoja osjetljivi središnji živčani sustav; igra ključnu ulogu u razvoju sustava za vid, mrežnice, nutarnjeg uha, leđne moždine, kraniofacijalnog područja uključujući ždrijelne I škržne lukove, timus, štitnjaču i paratiroidne žlijezde.

Tijekom sredine trudnoće vitamin A je potreban za razvoj fetalnih pluća. Kod životinja s nedostatkom vitamina A javljaju se prirođene deformacije urogenitalnog sustava. Najzanimljivija su nova istraživanja o učinku vitamina A na razvoj bubrega. Nedostatak vitamina A rezultira smanjenim brojem nefrona u bubregu. Manji broj nefrona znači da bubrezi neće raditi optimalno te da osoba kasnije tijekom života može biti osuđena i na dijalizu.²

Drugi fascinantan smjer istraživanja pokazao je da je vitamin A ključ za ono što znanstvenici nazivaju dijelom slagalice koja je “sveti gral” razvojne biologije. Postojanje mehanizma koji osigurava da je vanjština našeg tijela simetrična dok su nutarnji organi posloženi asimetrično. Istraživači sa Instituta Salk otkrili su da upravo vitamin A predstavlja onaj signal koji štiti od utjecaja asimetričnih sklonosti u ranim stadijima razvoja a omogućuje stanicama da se razvijaju simetrično. Kod nedostatka vitamina A vanjština našeg tijela će se razvijati asimetrično, s konačnim rezultatom da će naša desna polutka biti kraća od lijeve.³

Nakon formacije svih sustava organa, vitamin A doprinosi njihovom razvoju. Kronični nedostatak vitamina A tijekom trudnoće kompromitira jetru, srce i bubrege te remeti rast pluća i njihov razvoj tijekom posljednjih tjedana trudnoće.⁴

Nažalost FDA I ostale slične institucije upozoravaju trudnice da izbjegavaju namirnice kao što su jetra i ulje jetre bakalara tvrdeći da previše vitamina A iz tih namirnica može uzrokovati porođajne defekte. Istraživanje koje se obično navodi kao podloga za ova upozorenja provedeno je 1995. godine na Medicinskoj školi Sveučilišta u Bostonu I objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine⁵. U njemu su istraživači zamolili preko 22.000 žena da ispune upitnike o svojim prehrambenim navikama i uzimanju dodataka prehrani prije i tijekom trudnoće. Otkrili su da se učestalost defekata kranijalno neuralne krijeste povećavala s povećanim dozama vitamina A ali da se broj defekata neuralne cijevi smanjivao s povećanim konzumiranjem vitamina A. Nikakav trend nije bio prisutan kad su u pitanju koštano mišićni, urogenitalni ili drugi defekti.

Ovo je istraživanje uistinu slaba kuka za vješanje tolikog mnoštva upozorenja koja su sprječavala trudnice da konzumiraju jetru i uzimaju ulja jetre bakalara. Istraživači nisu pravili nikakvu razliku između sintetskog vitamina A iz multivitamina i drugih prerađenih namirnica kao što je margarin i s druge strane prirodnih vitamina A iz hrane a niti su uzimali uzorke krvi da bi ustanovili status vitamina A. Uz to, ankete o prehrani općenito su poznate kao netočna metoda određivanja unosa hranjivih tvari.

Druge, kasnije provedene studije pokazale su da visoka razina vitamina A ne povećava rizik od porođajnih defekata. Jedna švicarska studija iz 1998. godine promatrala je vitamin A kod trudnica i pokazala da je doza od 30.000 internacionalnih jedinica dnevno za posljedicu imala razinu vitamina A u krvi koja nije imala nikakve veze sa porođajnim defektima.⁶

Istraživanje provedeno 1999. godine u Rimu u Italiji, pokazalo je da među 120-ero dojenčadi čije su majke konzumirale u prosjeku 50.000 internacionalnih jedinica vitamina A dnevno nije bilo porođajnih defekata⁷. Neke žene koje su sudjelovale u ovom istraživanju konzumirale su tijekom trudnoće i do 300.000 internacionalnih jedinica vitamina A dnevno, bez porođajnih defekata kod potomstva. Prosječno 50.000 internacionalnih jedinica vitamina A dnevno slaže se s našim preporukama da se uzimanjem ulja jetre bakalara unosi 20.000 jedinica dnevno plus dodatni vitamin A u jetri, maslacu, morskim plodovima i žumanjcima.

Ovo je članak iz časopisa Wise Traditions in Food, Farming and the Healing Arts, kojeg 4 puta godišnje izdaje Zaklada Weston A. Price Foundation, uljetnom izdanju dostupnom na Summer 2005.

REFERENCES